Počinje rekonstrukcija Centa za mentalno zdravlja u Srpcu

18.10.2017.

JZU Dom zdravlja Srbac je odabran za rekonstrukciju i opremanje u okviru Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini / PMZ BiH (Faza II) koji provodi Asocijacija XY u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijane zaštite Republike Srpske i Federalnim ministarstvom zdravlja i uz podršku Vlade Švicarske.

Terenske ambulante dobile grijanje na pelet

18.10.2017.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je obezbjedilo 4 peći na pelet za 4 terenske ambulante Doma zdravlja Srbac u vijednosti od 15.000 KM.

Naredne godine će Ministarstvo finansirati rekonstrukciju grijanja u centralnoj zgradi u Srpcu u vrijenosti od oko 50.000 KM.

10. oktobar, Svjetski dan mentalnog zdravlja

12.10.2017.

Što je mentalno zdravlje?

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji bez mentalnog zdravlja nema ni opšteg zdravlja. Danas se zna da postoji uska veza između fizičkog i mentalnog zdravlja i kakvo je njihovo međudjelovanje. To znači da fizička aktivnost utiče pozitivno na bolje mentalno zdravlje, a bolje mentalno zdravlje utiče na fizičko zdravlje i štiti tijelo od rizika i bolesti. Odnosno, danas znamo koliko je mentalna stabilnost i mentalno zdravlje osobe značajno i u procesu oporavka od mnogih bolesti.

Posljedice dugotrajnog bivanja pod stresom su iscrpljivanje i opadanje ukupne funkcionalnosti organizma, što rezultira smanjenom efikasnošću. Smanjena efikasnost znači smanjenu uspješnost u postizanju zadanih ciljeva, što ponovo stvara stres. Takav ciklus dugoročno slabi imunološki sistem organizma i vodi bolesti. Zato je neophodno na vrijeme naučiti kako se nositi sa stresom.

Mentalno zdrave osobe…

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja, već je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi produktivno mogla raditi i mogla doprinositi svojoj zajednici.

Dakle, mentalno zdrave osobe mogu ostvarivati svoje sposobnosti, želje i ciljeve, mogu uspješno i produktivno raditi, te tako brinuti o sebi i svojoj porodici, doprinose razvoju svoje zajednice, mogu se nositi sa svakodnevnim stresovima i uspješno ih savladavati.

Briga o mentalnom zdravlju treba započeti od najranije dobi djeteta i trajati kroz čitav život. Temelji sigurnosti i dobrog mentalnog zdravlja stiču se u djetinjstvu i tada mentalno zdravlje najčešće ostaje očuvano tijekom čitavog života. Upravo zato u vrijeme odrastanja djece potrebna je podrška roditeljima koji emocionalno stabilni i mentalno zdravi mogu podržati razvoj vlastite djece. Jednako tako, važno je razvijati, njegovati i čuvati kulturu unapređenja mentalnog zdravlja u zajednici i ne etiketirati osobe sa mentalni teškoćama.

Pozitivno i dobro mentalno zdravlje osobe uključuje:

- dobar osjećaj i sliku o sebi samome (koji uključuje i razumijevanje /prihvatanje ličnih i tuđih teškoća koje su povremeno sastavni dio života);

- svjesnost o drugima (održavanje prijateljstava i dobrih odnosa sa drugim ljudima),

- sposobnost prilagođavanja na životne promjene.

Kako postići mentalno zdravlje?

Rad na vlastitom mentalnom zdravlju može uključivati različite tehnike samopomoći (molitve, vježbe, bavljenja raznim hobijima ljubimcima, susreti sa prijateljima, osiguravanje vremena u kojemu ostajemo „sami sa sobom i bavimo se sobom“ i sl.) do rada sa stručnjacima (npr. psiholozima) koji mogu pomoći da osoba aktivira vlastite potencijale, pronađe sebe i svoj put, ostvari veću emocionalnu i uopšte mentalnu stabilnost za nošenje sa životnim izazovima.

Mentalne teškoće …

Teškoće mentalnog zdravlja nisu rijetke u izazovima današnjeg vremena, a mogu se javiti u širokoj lepezi od svakodnevnih blažih teškoća uzrokovanih životnim problemima i situacijama, koje su prolaznog karaktera, do težih, ponekad hroničnih oštećenja u psihičkom funkcionisanju osobe koje uslovljavaju i radnu nesposobnost. SZO ističe već danas depresiju kao jedan od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu. Depresija je najveći izazov 21. vjeka i prema procjenama SZO do 2030. bit će vodeća dijagnoza u svijetu.

Kako brinuti o mentalnom zdravlju?

Zato je briga o mentalnom zdravlju u interesu svakog pojedinca, poslodavca i zajednice u kojoj osoba živi, kako bi svaki pojedinac zdravo, kvalitetno i produktivno organizovao svoj život te doprinosio sebi i okruženju.

Briga o mentalnom zdravlju treba sadržavati dva nerazdvojna segmenta:

• REAKTIVNU POMOĆ u neposrednom okruženju (podrška i pomoć osobi narušenog mentalnog zdravlja);

• PROAKTIVNA PODRŠKA (očuvanje mentalnog zdravlja od najmlađih do najstarijih prije nego što se ono ozbiljno naruši).

Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja je mentalno zdravlje na radnom mjestu.

Prema podacima istraživanja koje je provela Evropska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) stres na radu je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan sa radom u Evropi.

Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika često se zaboravlja na mentalno zdravlje!

Radno mjesto i posao koji obavljamo čine velik dio našeg života, na radnom mjestu provodimo više sati nego sa članovima vlastite porodice. Rad i okolnosti na radnom mjestu bitno utiču na naše zdravlje, ne samo fizičko nego i psihičko. Kada je u pitanju zdravlje zaposlenika često se zaboravlja na mentalno zdravlje. Rad u nepovoljnim uslovima, stres, mobbing…bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne upotrebe psihoaktivnih supstanci i/ili alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu depresiju kao jednu od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu koja sa sobom često nosi manjak produktivnosti pa i nemoći za rad. Depresija i anksiozni poremećaji su uobičajeni mentalni poremećaji koji negativno utiču na našu sposobnost rada i produktivnost. Globalno, više od 300 miliona ljudi pati od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti dok više od 260 miliona ljudi živi s anksioznim poremećajima. Mnogi od tih ljudi, na žalost, žive s oboje. Istovremeno prisustvo više stresora na poslu te dugotrajna izloženost istima dovest će do sindroma sagorjevanja na poslu tzv. burnouta, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika i drugima, kao što su razdražljivost, poremećaji spavanja, razna rizična ponašanja, učestale infekcije vezane uz pad imuniteta i slično.

Ono na što se ove godine želi staviti u fokus je:

- uvažavanje zaposlenika i radnika;

- stvaranje stimulativnog radnog okruženja;

- prepoznavanje ranih znakova sagorijevanja/burnouta;

- stvaranje organizacijske kulture koja uvažava vrijednosti sistema ali i ljudi u njemu;

- kontrola stresa na poslu;

- izgradnja svijesti i smanjenje stigme za osobe sa problemom;

- pružanje podrške zaposlenicima kojima je to potrebno.

U uslovima u kojima se demografska slika Evrope mijenja, stanovništvo stari, značajno manji broj ljudi radi i privređuje od onih koji su zavisni članovi društva (djeca i stari) sasvim je sigurno vrijeme u kojemu poslodavci itekako trebaju voditi računa o humanim uslovima rada svojih zaposlenika.

Jer se opravdano nameću mnoga pitanja od kojih je jedno ključno: ko će uopšte raditi ako se mentalno i tjelesno ne sačuvaju ljudi!

Poruka za kraj …

Važno je da svako nađe svoj put u brizi o mentalnom zdravlju birajući aktivnosti koje vesele, opuštaju, oslobađaju dnevnih briga i stresova, aktivnosti koje nam pune „baterije“, te radom na sebi ili uz pomoć stručnjaka!

Još je dalek put pred nama da počnemo shvatati mentalno zdravlje kao fizičko zdravlje stoga je važno naglasiti ono što često zaboravljamo „Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja 12.10.2017.  godine u prostorijama CMZ-a Srbac upriličeno je druženje i koktel sa našim korisnicima.

Obavještenje

11.09.2017.

Poštovani,

Kao i većina domova zdravlja u okruženju i Dom zdravlja Srbac radi u otežanim okolnostima, ali ipak obavlja sve djelatnosti koje su ugovorene sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS.

Odlaskom dr Saše Jovičića iz ove ustanove, koji je radio kao pedijatar i porodični ljekar, ukazala se prilika za angažovanjem novog pedijatra što je učinjeno dovođenjem dr Branislava  Lolića poznatog banjalučkog pedijatra te će na taj način naša najmlađa populacija biti adekvatno zbrinuta, a proces vakcinacije teći kako je predviđeno.

U sklopu dodatnih aktivnosti napominjemo da se u Domu zdravlja Srbac obavljaju pregledi interniste, kardiologa, dječijeg kardiologa, ORL-a, dermatologa, ortopeda, hirurga, specijaliste nuklearne medicine (bolesti štitne zlijezde), ultrazvuk srca, ultrazvuk abdomena, UZV urotrakta, kolor-dopler krvnih sudova vrata, nogu i ruku, holter EKG-a i pritiska, neurološki pregled, te prateća obimna laboratorijska dijagnostika. 

Svi timovi porodične medicine rade u svojim ambulantama u centralnoj zgradi u Srpcu ili terenskim ambulantama u punom kapacitetu, poštujući sva pravila porodične medicine, a naše drage sugrađane molimo za korektan odnos i dalju saradnju sa zdravstvenim radnicima Doma zdravlja Srbac.


Redovni sistematski pregledi učenika 9. razreda osnovne škole

19.05.2017.

Poštovani,

Ovim putem obavještavamo Vas da ćemo u periodu 24.05. - 01.06.2017. godine vršiti redovne sistematske preglede i zakonom propisanu vakcinaciju učenika 9. razreda osnovne škole.

Sistematski pregledi će se obavljati u timovima porodične medicine, a vakcinacija isti da po pregledu u pedijatrijskoj službi JZU Doma zdravlja Srbac.

Djeca trebaju ponijeti ovjerene zdravstvene knjižice.

Timovi porodične medicine će kontaktirati porodice učenika i dati detaljnija pojašnjenja u vezi sistematskih pregleda. U slučaju bilo kakve izmjene navedenog rasporeda, timovi porodične medicine će obavjestiti roditelje učenika.

Raspored sistematskih pregleda učenika po timovima porodične medicine:

 Tim 1 Tim 2 Tim 3 Tim 4 Tim 5 Tim 6 Tim 7 

Tim 8 Tim 9 Tim 10 Tim 11 Tim 12 Tim 13 


Sistematski pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole

13.03.2017.


Poštovani,

Ovim putem želimo da vas obavijestimo da će JZU Dom zdravlja Srbac u periodu 22.03.2016. - 14.04.2016. godine organizovati sistematske preglede radi procjene psihofizičkog zdravlja djece zbog upisa u prvi razred osnovne škole. O redoslijedu aktivnosti u okviru sistematskog pregleda roditelji će biti obaviješteni iz KSZ pedijatrija.

Raspored djece za pregled će biti istaknut u centralnim školama Srbac, Sitneši, Razboj kao i na zvaničnom web sajtu ustanove www.dzsrbac.com. O redosljedu aktivnosti koji su predviđeni u okviru sistematskog pregleda roditelji se mogu upoznati u KSZ pedijatrija na tel. 745-722.

Spisak djece za sistematske preglede raspoređena po datumu pregleda:

 21.03.2017. 23.03.2017. 28.03.2017. 30.03.2017. 

 04.04.2017. 06.04.2017. 11.04.2017. 13.04.2017. 

Obavljeni besplatni pregledi krvnih sudova glave i vrata u Domu zdravlja

28.12.2016.

Dom zdravlja Srbac organizovao je u utorak besplatne preventivne preglede krvnih sudova glave i vrata dopler ultrazvukom. Ovaj visokosofisticirani pregled je obavio medicinski tim iz Univerzitetskog kliničkog centra Banja Luka, na čelu sa neurologom prof.dr Vladom Đajićem.

Pregledi su obavljeni u prostorijama Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja, gdje je po odabiru timova porodične medicine, pregledana ciljana populacija od oko 100 pacijenata.

Cilj je bio rano otkrivanje zapušenosti ili tromboziranja krvnih sudova glave i vrata koji su osnovni uzrok nastanka moždanog udara, kao jednog od najčešćih uzroka smrtnosti ili invaliditeta u savremenom svijetu.

Kod značajnog broja pregledanih pacijenata utvrđene su početne aterosklerotske promjene krvnih sudova, čijim će se liječenjem spriječiti dalje napredovanje bolesti, odnosno preventirati nastanak moždanog udara kao krajnje faze ove bolesti.

Tokom decembra ove godine, dva ljekara iz Doma zdravlja Srbac : dr Dragan Lepir i dr Saša Jovičić, završili su edukaciju iz dopler ultrazvuka krvnih sudova glave i vrata u saradnji sa neurolozima Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, što će omogućiti u narednom periodu dostupnost ove vrste dijagnostike stanovnicima naše opštine bez odlaska u druge regionalne centre.


Ne propustite vakcinaciju protiv gripa

24.10.2016.

Saopštenje za javnost

Dom zdravlja Srbac obavještava javnost da naša ustanova počinje sezonsku vakcinaciju protiv gripa 27.10.2016. godine u higijensko-epidemiološkoj djelatnosti doma zdravlja Srbac svaki radni dan od 10:00-14:30 časova. Pacijenti koji imaju pravo na besplatnu vakcinu biće obavješteni iz svog tima porodične medicine o datumu i vremenu pregleda, koji je obavezan prije vakcinacije. Vakcinacija se provodi radi zaštite rizičnih kategorija stanovništva od mogućih komplikacija. Vakcina je nabavljena iz Instituta za javno zdravstvo RS i zadovoljava sve uslove kvaliteta predviđene zakonom. Dom zdravlja raspolaže dovoljnom količinom vakcina za pacijente sa medicinskim indikacijama (na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti-insulin ovisni, koji su liječeni kardiohirurškim metodama, HIV pozitivne osobe i oboljevi od AIDS-a, djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze, osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze, osobe koje se završile sa prijemom hemoterapije i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti).

Za sve ostale zainteresovane građane cijena vakcine je 20 KM i mogu je primiti svaki radni dan od 10:00-14:30 časova u higijensko-epidemiološkoj djelatnosti (Ulaz 1) Doma zdravlja Srbac. Ljekarski pregled prije vakcinacije, u timu porodične medicine, je neophodan.

Više informacije možete dobiti u higijensko-epidemiološkoj djelatnosti lično ili na broj telefona 051/745-100 lokal 114.

Obavještenje - totalne proteze

28.08.2016.

Obavještavamo sve zainteresovane da je naša ustanova od 29.08.2016. godine ponovo izrađuje besplatne totalne proteze za osigurana lica starija od 65 godina. Na raspolaganju smo vam svaki da od 07-15 časova te na kontakt telefon broj 051/745-751.